Rekoh u prošlom javljanju da postoji mogućnost da Maki malo prošeta, u varijanti odmora…pa, tako je i bilo. Malo je prošetao do baranjskog bisera u sklopu velikog Parka prirode Kopački rit, do dvorca Tikveš. Prohodao je u kasnijim popodnevnim satima, kako smo se dogovorili, dosadašnju poludnevnu dozu kilometara, jer je krenuo jako na početku u prvim danima. Ovako je realnije, jer još je jako puno puta pred njim. I dalje su to bili makadami uz rub parka, sa prekrasnim barskim biljem i stanovnicima rita, kao što je prekrasni labud kojeg je Maki pozdravio na putu do dvorca.

A područje oko veličanstvenog ladanjskog kompleksa je u radovima vrijednim 61 milijun kuna, većinom iz EU fondova, koje će javnost moći posjetiti najesen. Arhaičnost izgrađenih građevina, te svojevrsna izdvojenost u divljini, posjetitelje će privući svojom izoliranošću u odnosu na okolni prostor. Stanovnici su se nekada uglavnom bavili gospodarenjem bogatstvima Kopačkog rita kao što su lov, ribolov, šuma, trska, stari zanati. Većina od ukupno danas postojećih 25 građevina je napuštena. Nadamo se samo ne zadugo.

Miru i tišini, ali i bogatim lovištem što se već stoljećima skriva u tikveškoj šumi, tijekom povijesti nije mogla odoljeti nijedna vladarska obitelj, kao ni državnici koji su upravljali ovim krajevima. Ovaj baranjski biser smješten u sjevernom dijelu današnjeg Parka prirode Kopački rit, doma više od 2300 bioloških vrsta, prvi su prepoznali članovi obitelji Teschen i Habsburg. Poslije mu, logično, nisu mogli odoljeti ni Karađorđevići, ni Josip Broz Tito. Tikveško lovište i danas se smatra jednim od najbogatijih u Europi kad je riječ o kapitalnoj jelenskoj divljači. Međutim, osim po bogatoj flori i fauni, što je najveće bogatstvo ovog dijela Hrvatske, “europska Amazona”, kako još zovemo Kopački rit, poznata je i po kompleksu dvoraca Tikveš.

Međutim, ako su se ljubitelji povijesti i povijesnih osoba ponadali da će se u tikveškim dvorcima u modernom ruhu pričati samo o njima, prevarili su se. Naravno, iznimno bi atraktivna bila priča o vremenu kada je Tikveš bio česta lovna i ladanjska destinacija Isabelle Teschen, odnosno Isabelle von Habsburg, jedne od vlasnica vlastelinstva Belje, u čijem se sastavu nalazio Tikveš.

Ona je u današnjem starom dvorcu, odnosno ladanjskoj kući, odsjedala i ugošćivala svoje suvremenike poput austrijskog cara Franje Josipa I. i posljednjeg njemačkog cara Vilima II. 

Najdulje je, pak, u čarima dvorca uživao Tito, koji je kompleks nacionalizirao i pretvorio u svoje rezidencijsko lovište gdje je ugošćivao mnoge tadašnje suvremenike i političare, pa su Baranju tako pohodili i ruski državnici Leonid Brežnjev i Nikita Hruščov, a navodno i svjetska glumačka diva Sophia Loren.

Vrijeme je da razmišljamo o sljedećem biseru baranjskog raja, a to je Etno selo Karanac, koje je na nešto izmjenjenoj ruti koju smo zacrtali prema Belom Manastiru i kasnije Belišću, kako Maki ide sredinom A1 pod sekcije CLDT-a. Dolazi osjveženje sa pljuskovima, vidjet ćemo koliko će to utjecati na dinamiku hodanja, ali će svakako malo olakšati vrućinu koja je bila proteklih nekoliko dana kada je Maki gazio pod jakim suncem.

ZO