Zanimljivo je da je županija iz naslova tek jedna od dvije koje ne graniče niti sa jednom susjednom državom! Također, u ovoj županiji je najrazvijenija poljoprivreda u Hrvata, iako zauzima samo 3,03% površine lijepe naše. Interesantno je da imaju i 3% stanovništva Hrvatske (prema popisu iz 2001.) Pa kada sam već krenuo sa tricama, danas je Maki načeo treću dionicu A sekcije puta koji namjerava proći. Sada se kreće lagano prema sjeverozapadu, kako bi dohvatio tablu CLDT-a kod starog mlina na Muri, nadamo se kroz deset dana. Naravno da ću biti tamo!








Dogovorom, nakon boravka u Đulovcu kroz dvije noći i transferima, koje je djelomično “zarađivao” i pomaganjem obitelji Furjan, kojima se i ovim putem zahvaljujemo u Makijevo ime, danas je došao red na načinjanje treće etape. Našom modificiranom verzijom, gdje smo odlučili ići ravnom linijom prema Marofu, Maki će prijeći 161 kilometar u 11 dana, kao što možete vidjeti u priloženoj tablici. Također, dobri ljudi koji pratite Makijev put, slobodno mu se pridružite u datumima koje vidite u tablici na pojedinim dionicama. Svaka pomoć je dobrodošla!

Prošao je danas Maki kroz, redom, Donja Vrijeska, Maslenjača, Rastovac, Treglava, Donja Rašenica, Poljani, da bi već oko 14 sati bio u Grubišnom Polju, nakon 17 kilometara, što je bio današnji plan. Zanimljiva crtica o nastanku imena grada. Postoje dvije legende o nastanku grada. Prva seže u 15. stoljeće, kada je područje jugoistočne Bilogore s pašnjacima između Ilove i Česme bilo posjed iločkih knezova. Kao feudalni posjed, polja su predana na upravljanje Grubiši, vlastelinu iz roda iločkih knezova. Druga legenda navodi da je u tursko vrijeme između gornjih tokova Ilove i Česme strah i paniku je sijao izvjesni hajduk Grubiša. S obzirom na to da je bilo malo seoskih naselja, a grad nije ni postojao, radijus njegova kretanja je u narodnom sjećanju ostao kao Grubišina Polja.
Na Bilogori postoje tragovi zemunica iz mlađeg kamenog doba. Nalazi poput oštrice noža, šila, kamene sjekire, manjeg i većeg utega. Iz barenog doba je jedino eneolitsko naselje Kreševine u Velikoj Barni. Tamo su pronađeni tragovi Vučedolske kulture s ostatcima keramike, zatim i tragovi tumula kulture 1200. pr. Kr. U blizini tog lokaliteta će Maki proći sutra na putu prema 13 kilometara udaljenom Velikom Grđevcu.






ZO
Svaka čast na praćenju Makija i tekstovima iz kojih puno toga možemo saznati o nepoznatim dijelovima lijepe naše.
Sviđa mi seSviđa mi se