Kad se mnogo malih složi, tad se snaga stoput množi, a to znači da smo jači, kad se skupimo u zbor…

Ne znam ako je Maki jučer pjevušio ovu četrdeset i pet godina staru dječju pjesmicu Arsena Dedića nastalu uz ekranizaciju prvog romana najpoznatijeg stanovnika Velikog Grđevca, Mate Lovraka, nastalog prije 90 godina. No, ono što je sigurno, Maki je na svojoj drugoj dionici u trećoj etapi puta, dvadesetog dana hodnje, krenuo iz Grubišnog Polja i uputio se prema Kulturnom centru Mate Lovrak koji je podignut piscu u čast u njegovom rodnom mjestu. Krajnji cilj je naravno bilo samo mjesto Veliki Grđevac. Veliki Grđevac nalazi se na pola puta od Bjelovara ka Daruvaru u čijem je sastavu jedanaest naselja Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.

Povijest naselja Veliki Grđevac seže u 13. stoljeće. Prije navale Turaka bilo je tu 1244. godine naselje s tvrđavom (castrum) na rijeci Česmi. Danas lokacija tvrđave nosi ime «Gradina». Veliki Grđevac je u 13. stoljeću bio središte Gordie, županije kojoj su pripadala naselja Međurača, Prugovac, Vukosavljevica, Trnovitica i Zdenci. Godine 1501. sve je porušeno i Gradina je razvaljena. U vrijeme Severinske bune spominje se Pavlovez. U 14. stoljeću Grđevačka je županije izgubila svoju samostalnost i postala dijelom Križevačke županije. U Grđevcu se već 1357. godine spominje župna crkva, uz podatak da se u mjestu održavaju sajmovi.

Grđevački plemić Ladislav imao je tu posjede 1403. godine. On je od kralja Žigmunda Luksemburškog za banovanja dobio na dar Voćin i Orahovicu. Sredinom 15. stoljeća , 1445. godine Grđevac pada pod Turke, sve do 1683. godine. U to vrijeme taj kraj je opustošen i ponovo se naseljava tek progonom Turaka. Odlaskom Turaka naselje pripada Vojnoj krajini. Nakon turskih pustošenja mještani Grđevca još su 1701. godine pripadali župi u Novoj Rači. U vrijeme postojanja Bjelovarske županije Veliki Grđevac je pripadao Bjelovaru kao podžupanija i imao položaj političke općine. Nastankom Bjelovarsko-križevačke županije, 1886. godine Veliki Grđevac je politička općina u sklopu Kotara Grubišno Polje. U Velikom Grđevcu su vojne vlasti osnovale Trivijalnu školu 1802. godine. U prvoj školskoj spomenici zapisano je da je sagrađena prva školska zgrada 1829. godine. Ovu je godinu grđevačka škola uzela kao početak školstva u Velikom Grđevcu.
Učitelji su 1920. godine utemeljili društvo Sokol. Školske godine 1905/06. u prvi razred je upisan učenik Mato Lovrak, jedan od najpoznatijih hrvatskih pisaca za djecu, koji je i djelovao kao učitelj u školi između 1922. i 1926. godine.

Hrvatski pisac Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. u Velikim Grđevcima pored Bjelovara. Najpoznatiji je po romanima za djecu.  Završivši učiteljsku školu Lovrak kao učitelj radi više od 35 godina po raznim mjestima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te Zagrebu. Pretpostavlja se da je upravo zbog posla učitelja veliku pozornost u svojim djelima posvetio djeci.

Napisao je nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle, koji nemaju veće značenje. Mato Lovrak prvi je u hrvatskoj dječjoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rijetko i njihovi su portreti beživotni i shematski.

Popularnost je stekao već prvim romanom Djeca velikog sela (1930.), poslije nazvanim Vlak u snijegu i objavljenim u više od trideset izdanja. Njegov drugi najpoznatiji roman Družba Pere Kvržice (objavljen 1933.) pokazuje njegovo živo zanimanje za skupine seoske djece i njihove igre u to doba. Mato Lovrak i njegova djela smatraju se klasikom hrvatske dječje književnosti, a vrijeme njegova djelovanja karakterizira se kao Lovrakovo doba, u kojemu je roman postao glavna vrsta hrvatske dječje književnosti. Njemu u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje Nagrada Mato Lovrak. Tamo je izgrađen i Kulturni centar Mato Lovrak.

21. dan ili tri tjedna Makijevog puta

Danas je na red došao na treću dionicu treće etape dugohodačke avanture kroz Hrvatsku, na koju se Maki odlučio kako bi pronašao neke odgovore. Današnje odgovore je tražio na putu od Velikog Grđevca do Severina. Severin je malo mjesto na pola puta od Velikog Grđevca do Bjelovara, kao sjedišta županije.

U najstarijim pisanim dokumentima Severin se spominje pod nazivom Polichna, možda po Poljanima koji su se ovdje naselili bježeći iz Poljske pred Avarima. Godine 1277.spominje se Blesio, sin Gurka, kao vlasnik zemlje na Polični ( danas potok Severinske ) koji se u nekim ispravama naziva i Črnec ili Churnac.

Godine 1366.posjed Polychna prelazi u ruke Luke, sina Nikole, potomka stare obitelji Beryzlay (Berislav ). Polična u to doba, pa i u idućem stoljeću, često mijenja vlasnike. Godine 1476. kratko je vrijeme vlasnikom Palične i Česmice bio Nikola Požeški, zatim je vlasnik de Policzna Zent Petar bio Petar Horvat, koji je 1481.godine bio među poznatim optuzenicima.

Kralj Ivan Zapolja poklanjao je svojim pristašama imanja svojih protivnika, tako je 1530.godine jedan od njegovih povjerenika bio Franjo Thurkeych de Palychnazenth-peter. Neka od tih imanja dobio je i Andrija Bwdor de Bwdowcz. Naselje nastaje u vrijeme bitaka s Turcima i dobiva ime Polična, a novo naselje po odlasku Turaka naziva se Severin.

Još jedna zanimljivost su dvije crkve, jedna nasuprot druge, katolička i pravoslavna. Katolička je nova, sagrađena 1997. godine i nosi ime Sv. Ivana Krstitelja, dok je pravoslavna crkva Sv. Apostola Petra i Pavla. Fotografije sve govore.

Kao i svakoga dana Makija oplemenjuju susreti sa ljudima, koje nalazi na svim mogućim mjestima. Danas je imao dogovoren susret sa Vladom Jelenićem, za kojeg se ispostavilo da je predsjednik Športskog ribolovnog društva Slavija catch & release. Tako se Maki nakon svoje današnje hodnje sa Vladom odvezao do njihovog umjetnog jezera Selište, površine 6 hektara.

U kratkom razgovoru telefonom kojeg je inicirao Maki, Vlado mi je ispričao o samom jezeru, društvu i na kraju o samom mjestu. Općina Severin se prostire na površini od 2.591 ha, ima dva naselja Severin i Orovac i broji 1194 stanovnika. Gospodarski razvitak Severina danas ovisan je prije svega o poljoprivredi i malom poduzetništvu. Razvojem naselja stvoreni su uvjeti za primjenu modernih metoda poljoprivrede. U općini se danas pridaje osobita pozornost kvaliteti života stanovništva. 

I baš danas pa sve do utorka na tom je jezeru, čiji okoliš je bezprijekorno uređen, natjecanje deset ekipa koje cijele dane i noći trebaju pokušati uloviti (i vratiti nakon mjerenja) što više šarana i amura, kojima ovo jezero obiluje. Zacjelo iscrpljujući zadatak koji će sve ekipe sa veseljem ispunjavati svih dana ovog produženog vikenda. No, naš Maki neće odmarati, jer je već sutra na redu 13 kilometara do Bjelovara.

Sutra će također osvanuti i treći nastavak Makijeve priče na velikoj Blogosferi Večernjeg lista, gdje je u prva dva tjedna zauzimao mjesto u Top 3 najčitanija bloga!

ZO