Samobor je lepi varoš

Najavili smo u prošloj objavi kako će Maki ovaj tjedan završiti pod sekciju B1, prolaskom ispod TV tornja na Sljemenu. Također smo rekli da će se spustiti sa Medvednice u grad Zagreb, jer ovo je jedina takva dugohodačka pustolovina koja prolazi kroz glavni grad neke države. Jučer se Maki spustio preko Gornje Kustošije, prešao Savu pa trasom kojom je nekada fućkala Samoborčekova lokomotiva ušao u svoj grad. Krenuo je iz Iloka prije 39 dana, prehodao je 640 kilometara i nije stao niti jednog trenutka.

Široka žitna slavonska polja uz koja se crvene makovi, mirna baranjska sela puna ptica i trešanja što rastu uz šorove, zeleni Papuk, pusta zemlja zapadne Slavonije, Podravina, Međimurje, Zagorje…danas je prvi dan odmora, a sutra nastavlja preko Samoborskog gorja i Žumberka i Gorskog Kotara prema Savudriji. S prvim jesenskim danima trebao bi stići u Prevlaku i zaokružiti ovu nevjerojatnu priču. Dočekali smo ga na našem trgu. Mi znamo kakva je Maki zvijer, znamo da ga baš ništa neće zaustaviti, vrućina, planina…nula bodova – kako on sâm kaže.

Maki i krizno-logistički štab

38. dan, utorak: PD Runolist – Gornja Kustošija

Nakon odmora i spavanja u prekrasnom Planinarskom domu Runolist kojeg smo prošli puta opisali, sa gotovo 900 metara nad morem, krenuo je Maki preko Činovničke livade put najviše točke zagrebačkog brega, do samog Sljemena i TV tornja koji se tamo nalazi. Sljeme je naziv za najviši vrh planine Medvednice i za vršni hrbat koji podsjeća na sljeme krova jer strmo odvaja južnu zagrebačku od sjeverne zagorske padine. Sam vrh ima oblik zaravanka na čijem rubu stoji televizijski toranj dobro vidljiv i iz Zagreba i iz Zagorja. Sama vršna točka nalazi se 50 m dalje uz uređenu stazu koja vodi prema gornjim stanicama novije trosjedne žičare i »sidra« na Činovničkoj livadi. Visina je 1033 m/nm.

Radijski i televizijski toranj visok je 168 m i nalazi se na samom vrhu Sljeme, a dovršen je u potpunosti 1980. godine. Toranj je projektiran i za posjete te je od 1. svibnja 1983. godine bio otvoren i kao turistički objekt za razgledavanje i kao vidikovac. Za posjetitelje je tada bio napravljen poseban dvosmjerni ulaz, a oni se nisu zadržavali dulje od 25 minuta. Cijene karata bile su simbolične, napravljen je i kafić te zamišljen rotirajući restoran koji ipak nije nikad profunkcionirao. Ipak, vidikovac koji se nalazi na 81. metru tornja radio je samo nepune dvije godine.
Danas toranj nije otvoren za posjetitelje i služi kao glavno televizijsko komunikacijsko čvorište u Hrvatskoj.

Nastavio je Maki dobro obilježenim stazama Medvednice i makadamima kojima idu mnogi biciklisti, jer pokušavamo što više koncipirati njegove rute kao one za bike touring u aplikaciji Komoot. Tako je došao i do još jednog od 13 planinarskih domova na Medvednici, do PD Grafičar, gdje je imao zanimljiv susret sa glazbenikom iz poznatog i zanimljivog benda Gazde. Sreo je Roberta Šerića, koji se šetnjama po Medvednici oporavlja od teškog oblika COVID-19 kojim je nažalost bio zaražen i obolio je u težem obliku. Gazde su tamburaški sastav pod utjecajem rocka, a popularno su zvani “Tamburaši u kožnim jaknama” ili kako su ih prozvali glazbeni novinari “Zagrebački Beatlesi s tamburama”. “Ostarit ću ja, ostarit ćeš ti”, “Ja pijem da zaboravim”, “Još i danas zamiriši trešnja”, “Ružo moja crvena”, “Zbog tebe sam to što jesam” i “Neće snaša tamburaša” najpoznatije su njihove pjesme. Sastav su osnovali u Zagrebu, točnije predgrađu Markuševec, kvartovski mladići Marko Bujanović, Silvio Šimunković, Vladimir Kota, Mario Kršić, Damir Popović i Robert Šerić. Pod svoje ih je uzeo primaš Damir Miki Mihovec. U samo mjesec dana transformirali su se iz nepoznatog kvartovskog benda u medijsku i estradnu atrakciju.

Prošavši nešto istočnije od Medvedgrada, nakon manjih problema sa aplikacijom, no i “raščišćenim” terenom, gdje se šumarija “brine” da makne i veći broj stabala nego što je normalno, maknu i oznake, koje nitko poslije ne markira ponovno, stigao je u popodnevnim satima do Gornje Kustošije, gdje ga je po dogovoru pokupio Smoker i odveo u Samobor na spavanje, da bi nastavio hodanje u srijedu ujutro sa istog mjesta.

39. dan, srijeda: Gornja Kustošija – Samobor

Krenuo je rano ujutro Maki sa svojim spustom sa obronaka Medvednice, koja je polako ostajala iza njega i krenuo prema zapadnom kvartu na kraju Zagreba, jedine metropole koja je dijelom jednog ovakvog traila da je uopće poznato igdje u svijetu. Samo nekoliko riječi o našoj metropoli za mnoge ljude van Hrvatske koji prate Makijev put i našu stranicu.

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Šire područje grada okuplja više od milijun stanovnika. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg grada, njegovo povijesno središte. Nalazi se na jugozapadnom rubu Panonske nizine na prosječnoj nadmorskoj visini od 122 m, podno južnih padina Medvednice, na lijevoj i desnoj obali rijeke Save. Položaj grada, koji je na mjestu spajanja alpskedinarskejadranske i Panonske regije, omogućio je da Zagreb postane most između srednjoeuropskog i jadranskog područja.

Prema podacima iz 2018. u Zagrebu živi 802.338 stanovnika. Kao najveći i glavni grad, Zagreb je kulturnoznanstvenogospodarsko i upravno središte Republike Hrvatske i Zagrebačke županije. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i znanstvenim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj.

Krečući se prema zapadu, uz popularnu “Bolonju” došao je Maki do Podsuseda. Podsused je danas mnogim stanovnicima Zagreba u svijesti  tek kao  naselje “iza Cementare“, no njegova bogata povijest seže još u kameno doba (prema arheološkim nalazišta zapadnih obronaka Medvednice), a u povijesnim izvorima spominje se od trinaestog stoljeća. Nastao kao podgrađe Susedgrada, što mu i samo ime govori, Podsused je naselje  smješteno uz cestu koja se pod Susedgradom račva u dva smjera; jedan južno od burga uz dolinu Save i drugi preko prijevoja između Susedgrada i kapele sv. Martina.  Krajem 19. stoljeća (za vrijeme tzv. utemeljiteljskoga razdoblja) dolazi do značajnijih graditeljskih zahvata koji će značajno utjecati na daljni razvoj Podsuseda : izgradnja željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak (1862.godine – postaja i u Podsusedu), izgradnje mosta preko Save (1884. godine)te osnivanja prilazne ulice (1891. godine)Slijedom tih događaja gradi se na trgu zgrada pučke školekoju dalje  „prati“ gradnja niza prizemnica koje pročeljima formiraju fasadu trga (mahom gostionice i trgovine). Nakon pića koje je popio sa jednom Vesnom, prešao je Savu preko Podsusedskog mosta.

Podsusedski most je cestovno-pješački most na Savi u Podsusedu, gradskoj četvrti na zapadu Zagreba. Sagrađen je 1982. prema projektu Vojislava Draganića, inženjera prema čijem je projektu 1974. podignut i Most mladosti. Novi Podsusedski most sagrađen je na stupovima starijeg željezničko-cestovnog odnosno rešetkastog mosta i ima kontinuiranu konstrukciju konstantne visine s devet raspona od 37,15 m. Ukupna duljina mosta je 334,35, a širina 14,7 m. Nosiva konstrukcija sastoji se od dva čelična sanduka povezana poprečnim nosačima, dok je kolnik čelična ortotropna ploča. Između 2016. i 2018. sanirani su stupovi mosta, oštećeni od snažnih vodenih struja.

Sava je naduža rijeka u Hrvatskoj (562 km u RH). Ime rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 (“uzeti tekućinu”) i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo “ono što zalijeva”. Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus. Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime “Sava” je uobičajeno muško i žensko ime.

Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav. Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji. Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije. Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m. Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.

Prolaskom kroz Rakitje, išao je prema Orešju i Strmcu, trasom kojom je nekada vozila vrlo popularana uskotračna željeznica Samoborček, sve do Samobora.

Samoborci su dolazak željeznice tražili još od sredine 19. stoljeća no trebalo je dočekati odobrenje cara Franje Josipa da 14. siječnja 1901. vlak konačno i stigne. Ta je sporost procedure očito bila i najava jedne od glavnih karakteristika popularnog “Samoborčeka” – sa svojom brzinom od najviše 20ak km/h put od Zagreba do Samobora mnogi su proveli i hodajući uz vlak.

Ipak, “Samoborček” (a zvali su ga i “Peglica”) postao je omiljeno prijevozno sredstvo brojnih izletnika i Samoboru dao zamah u razvoju turizma, a zauvijek će ostati podsjetnik na neka romantičnija vremena zahvaljujući Golikovom filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.

Vremenom je “Samoborček” ipak dobio na brzini i udobnosti zahvaljujući jednomotornim aluminijskim vlakovima, tzv. “Srebrnim stijelama”, no željeznicu je na kraju prestigla financijska nerentabilnost pa je vlak posljednji put u Samoboru iskrcao putnike 31.12.1979. godine.

Danas se “Samoborček” trajno smjestio u Južnom naselju, lokomotiva i dva vagona podsjetnik su na legendarni vlakić koji je mnogim generacijama značio puno više od prijevoznog sredstva pa ne čudi da je u Samoboru taj naš vlak čest gost i u pjesmama. U Južnom naselju živi i naš Maki, koji je nastavio hod prema glavnom gradskom trgu gdje smo ga dočekali u malom krugu za njega velikih ljudi (uvodna fotografija). Ponovit ću brojke sa početka: 640 kilometara, 39 dana, 0 dana stajanja.

40. dan, četvrtak: PRVI dan odmora – Samobor

Ako redovno trenirate svakako ste se susreli s osjećajem da jednostavno nema šanse da odradite još jedan trening. Ideja da odete u teretanu i odradite par teških serija čučnjeva ili mrtvog dizanja jednostavno vam se čini nemoguća. Ili ako hodate bez prestanka 39 dana? Što tada učiniti?

Svakako taj dan nemojte otići na trening, niti hodati 15 kilometara. No, hoćete li odmarati ili se oporavljati? Da, kako što se dalo zaključiti iz pitanja: odmor i oporavak su dva različita procesa, iako su oba su potrebna za poboljšanje vaših sportskih performansi u budućnosti.

Odmor podrazumijeva smanjenu fizičku aktivnost, najčešće spavanje, dok oporavak definiramo kroz niz tehnika i radnji koje maksimiziraju obnavljanje organizma. Oporavkom se postiže kemijska i hormonalna ravnoteža, oporavak živčanog sustava, mentalnog stanja i mišića.

Iako i spavanje, prehrana i hidratacija pozitivno utječu na oporavak, jedna od najkorisnijih i učinkovitijih metoda pomoći organizmu u oporavku je aktivni oporavak. Aktivni oporavak se fokusira na izvedbu aktivnosti ili vježbe vrlo niskim intenzitetom, ali dovoljno visokim za poticanje cirkulacije povećanje čišćenja enzima odgovornih za oštećenje mišića i zaostali umor. Za našeg Makija opcija je bila odmor!

Ugodnim jutarnjim boravkom u matičnom Sportskom klubu Stars, planirali smo detalje rute koja je već započela spustom od TV tornja sa početka ovog teksta. Započela je B2 pod sekcija duga 211 kilometara (radna 2. verzija, podložno izmjenama) sa 4100 metara uspona, u nekih 17 dana, računajući jučerašnje hodanje i današnji odmor. Trebao bi 23.7. doći do malog mjesta Klana, sa kojeg kreće u Istarsku avanturu, prvi dio, do Savudrije (pod sekcija B3). Putem treba savladati djelove Samoborskog gorja i Žumberka, Gorski Kotar, doći iznad Kvarnera, ući i izaći iz Nacionalnog parka Risnjak i još svašta nešto, o čemu ćemo pisati sljedeća dva tjedna, a i dalje.

Pratite nas i pratite naše objave na našoj Facebook stranici gdje ćemo ponekad tražiti vašu pomoć u nekom području, oko transporta i/ili noćenja, jer pomogli ste već toliko puta, sigurni smo da ćete i dalje. VELIKO vam hvala svima na tome, sami ćete se prepoznati!

ZO

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s