43. dan, nedjelja: Dol – Ozalj

Nastavio je Maki gdje je trebao stati dan ranije, pojačan sa Nikolom, koji je odlučio praviti mu društvo sljedeća dva dana, tako da se neće morati boriti sa aplikacijama i orijentacijom, s obzirom da je Nikola odličan poznavatelj cijelog kraja, doline kardinala, kao i područja uz ovaj dio Kupe i Dobre, dvije rijeke koje će pratiti u sljedeća dva dana, a Maki i kasnije, uzduž Kupe sve do Severina na Kupi, naravno. Prošao je naš dvojac pored Pribića i došao do Krašića.

Krašić je mjesto sa 3.199 stanovnika i nalazi se u SZ dijelu Zagrebačke županije, 23 km udaljeno od autoputa Zagreb-Karlovac (50 km od Zagreba). Mjesto molitve, mira, hodočasničko mjesto i nadasve značajno rodno i smrtno mjesto blaženika Alojzija Stepinca (Dani krašićkog kraja, 08.05). U selu Brezarić rođen bl. kardinal Alojzije Stepinac (1898-1960) koji je u kućnom zatvoru u izdržavao kaznu od 16 godina. Iz ovog kraja potječu i kardinal Franjo Kuharić (Pribić), biskup Juraj Jezerinac (Prekrižje), biskup Josip Mrzljak. 

Mjesto se prvi puta u povijesti spominje 1249. godine (godina istaknuta na krašićkom grbu), a u popisu iz 1334. ovdje se navodi župa Sv. Trojstva -„Sanctae Trinitatis de Kraysichi“. Površina općine Krašić iznosi 71 km2. U samom sastavu općine nalaze se 34 naselja. Površinom i napučenošću spada među srednje velike hrvatske općine. Općina spada u red nedovoljno razvijenih općina slabog fiskalnog kapaciteta.

Prošavši dalje kroz Brezarić, Podbrežje i Zajačko Selo, naši hodači stigli su do prekrasnog mosta preko Kupe u Ozlju.

Nekoć sjedište moćne hrvatske vlastele i poprište iznimnih kulturno-povijesnih zbivanja, gradić Ozalj i njegova okolica mogu se podičiti bogatom i slavnom prošlošću. Svoj identitet i turističku promidžbu današnji Ozalj gradi na temeljima vrijedne kulturno-povijesne baštine i tradicijskih posebnosti kraja. Arheološki nalazi prapovijesti, rimskog doba i ranog srednjovjekovlja svjedoče o usponima i padovima, te o neprekinutom kontinuitetu naseljavanja daleko prije 1244. godine, kada je ime grada prvi put zapisano.

Srednjovjekovni je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica: Babonića, Frankopana (od 1398.) i Zrinskih (od 1550.g.). Jednu od najznačajnijih građevina u sklopu ozaljskog starog grada, palaču Zrinskih, dao je 1556.g. izgraditi slavni sigetski junak Nikola Šubić Zrinski. U 17. stoljeću doživljava svoje najsjajnije povijesno razdoblje, postavši neslužbenom hrvatskom prijestolnicom; u njemu stoluje ban Petar Zrinski. Tragičnim smaknućem pobunjenika protiv bečkog apsolutizma, bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine, započinje mračno razdoblje u kojem je grad opustošen i opljačkan.

U 18. stoljeću grof Rajmund Perlas temeljito ga preuređuje, a sljedeći će vlasnik, grof Theodor Batthyány nadozidati drugi kat i do tada pretežito gotičkom gradu dati današnji, barokni izgled. Potom je do 1928. godine grad u posjedu obitelji Thurn und Taxis, od kojih je posljednji vlasnik, knez Albert darovnicom predao stari grad Družbi braće hrvatskog zmaja.

Rekli smo da su momci ovdje prešli Kupu. Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica: mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.Kupa u Brodu na Kupi. Sa desne strane pridružuje joj se Kupica, a na lijevoj obali je Slovenija.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze plodne njive i polja. Sljedeća veća rijeka koja se ulijeva u Kupu je Lahinja.

Kupa kod Ozlja ulazi u svoj ravničarski tok. Zatim stiže do Karlovca gdje se s desne strane ulijeva rijeka Dobra te ubrzo nakon toga i Korana koja već nosi vode Mrežnice. Kasnije se u Kupu još ulijevaju rijeke Kupčina s lijeve i Glina s desne strane. Kod Petrinje se ulijeva Petrinjčica. Nedaleko svog ušća u Savu kod Siska u Kupu se s lijeve strane ulijeva još rijeka Odra.Kupa u Sisku za niska vodostaja. Ukupna dužina toka rijeke Kupe je 296 km.

44. dan, ponedjeljak: Ozalj – Gornje Stative

Danas je već uigrani dvojac krenuo iz Ozlja, prema mjestu Mali Erjavec, zatim kroz Jaškovo, da bi stigli do rijeke Dobre, jedne od četiri karlovačke rijeke, a koja se ulijeva u Kupu. Dobra je hrvatska rijeka ponornica. Izvire iz dva izvora: kod Bukova vrha i kod Skrada (selo Gornja Dobra kraj stare ceste Zagreb – Rijeka). Duljine je 107,9 km i porječja površine 900 km². Dobra se sastoji od tri svojstvena dijela toka. Od izvora do Đulinog ponora u Ogulinu, ima naziv Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra, te duljinu od 51,2 kilometra. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz špiljski sustav Đula – Medvedica (najveći špiljski sustav u Hrvatskoj, dugačak preko 16 kilometara), te ponovno izvire kraj sela Gojak, po kojem se nekad naziva i Gojačka Dobra, te se koristi za Hidroelektranu Gojak. Nakon HE Gojak naziva se uglavnom Donja Dobra. Nakon 52,1 kilometra toka utječe u Kupu uzvodno od Karlovca. Ukupna duljina rijeke Dobre je 107,9 kilometara. Prošli su naši dečki još Grdun i Tomašnicu, te dospjeli do Gornjih Stativa.

Šešir, kojega Maki vjerno koristi i nosi od Osijeka, kada sam ga nagovorio da mora imati pokrivalo za glavu, očito je postao toliko popularan i viđen na tolikim fotografijama tijekom prolaska ovih 700 kilometara koje je Maki nakupio u 44 dana, da ga je netko jednostavno pokupio kada su stali na jednu od okrjepa. No, postoji narodna, da se sve događa sa nekim razlogom i da ako je to najveće zlo koje se dogodilo, neka ga!

Sljedeća dva dana na redu je dugačka dionica od Gornjih Stativa do Bosanaca, te onda jedna kraća od Bosanaca do Severina na Kupi. Nakon toga trebamo vašu pomoć!

Ako netko zna nekoga tko je spreman pomoći oko smještaja i prolaska kroz dio rute do Risnjaka, molimo da se javite Makiju na brojeve 091 3873896 ili na Whats app na broj 092 2330385.

Pomoć mu treba oko mjesta Vrbovsko, Ravna Gora, Delnice, Zelin (ili Homer) oko Lokvarskog jezera.

Hvala unaprijed!

ZO